U kulturi, mitologiji, predajama i kolektivnoj svijesti svake nacije postoje prirodni objekti koji imaju amblematsku, mitsku vrijednost. Uz prirodne cjeline kao što su Jadransko more ili Velebit, u Hrvatskoj takvu vrijednost svakako imaju Plitvička jezera. One su na samom vrhu među destinacijama koje prije svega sami želimo posjetiti, a isto tako i koje kao prve preporučamo drugima, pogotovo strancima koji dolaze iz krajeva gdje nema krškog reljefa pa nije niti moguća ovakva igra prirode i vode. Radi se o naj destinaciji – Plitvička jezera su naš najstariji, napoznatiji, najposjećeniji i po mnogima najljepši nacionalni park. Proglašena su nacionalnim parkom 1949. godine, a kao jedna od prvih destinacija na UNESCO popis prirodne baštine upisana su 1979. godine.
Famous national park
Ono što je najvažnije u razumijevanju nastanka ovog prirodnog spektakla jest da se radi o igri vapnenačke stijenske podloge i vode. Naime, velik dio Dinarskog gorskog lanca te našeg priobalja i otoka sastoji se od vapnenca koji je topiv u vodi. To za posljedicu ima mnogobrojne atraktivne oblike koji krase te dijelove Lijepe naše. Kada se toj igri još pridodaju i sedrotvorne alge dobivamo specifične vapnenačke oblike poput sedrenih barijera koje grade vodopade i kaskade. Budući da su Plitvička jezera dobro poznata većini nas, a osnovni podaci o njima lako dostupni, ovdje ćemo se osvrnuti na neke možda manje poznate, ali svejedno zanimljive aspekte ovog nacionalnog parka i prirodnog fenomena. Premda su standardni dio turističke ponude i turističkog razvoja naše zemlje i premda je poželjno da turistički trendovi budu uzlazni, Plitvička jezera se jedna od rijetkih destinacija za koje možemo reći kako posjetitelja ima previše. I to ne previše u smislu nečijeg ukusa, gužvi itd., već u smislu održivosti ekosustava i prirodnih procesa. U nacionalnom parku stoga teže kontroli broja posjetitelja pa će cijene ulaznica, ionako visoke za naše prilike, iduće godine biti još više. Ukoliko ste već bili na Plitvicama i zazirete od velikih gužvi preporučamo da ih posjetite zimi! Naime, tada nema gužvi a i to što ste već posjetili park će malo značiti jer su Plitvice zimi jedna savim nova destinacija. Ciljajte periode hladnijeg zimskog vremena s temperaturama ispod nule jer su tada vodopadi zaleđeni, a park se pretvara u fascinantno ledeno kraljevstvo. Time ćete i sami uživati, a posjet zimi umjesto u toplom dijelu godine kada je „navala“ najveća, rasterćuje i prirodu i djelatnike parka.
Ukoliko želite Plitvička jezera pogledati iz neke nove perspektive preporučamo da prije mosta preko Korane (kad se ide iz smjera Zagreba) skrenete s glavne ceste desno. Nakon nekoliko kilometara vožnje dolazite do jednog jezerca koje se nalazi s jedne strane ceste, a s druge drvena ograda iza koje je provalija. Ukoliko se oprezno približite vidjeti ćete da se zapravo nalazite na vrhu Velikog slapa, najvećeg na Plitvičkim jezerima. Pogled je naravno fascinantan, no budite oprezni budući da se ne radi o neuređenom vidikovcu.
Posjet zimi ovoj lokaciji još je zanimljiviji budući da su u toplom dijelu godine pogledi dosta zaklonjeni bujnim lišćem i vegetacijom.
Kao i ostale nacionalne parkove većina posjetitelja Plitvička jezera posjećuje u sklopu jednodnevnog izleta ili na proputovanju s mora ili prema njemu. No, ukoliko želite noćiti, u blizini parka naći ćete mnoštvo smještajne ponude. U okviru samog parka nalazi se nekoliko hotela, a privatne sobe, apartmani i kuće za odmor dio su turističkog pejzaža od Slunja do Korenice. Dok posjećujete Plitvička jezera neka vam glavni lajt motiv u razmišljanjima bude održivost. Ta tema je uvijek i svugdje aktualna, no malo gdje kao ovdje. Svima nam je, naravno, u cilju razvoj i rast, no moramo imati na umu da razvoj u sljedećih nekoliko godina ne smije uništiti perspektivu razvoja u sljedećih 50 ili 100 godina. Fraza o ugrožavanju nasljeđa koje ostavljamo našoj djeci i unucima najčešće je koliko otrcana toliko i točna. Pogotovo na Plitvicama koje su određene, ljudima uzrokovane, promjene već doživjele, pogotovo u biosferi. Stoga povedite djecu ili unuke naučite ih kako je život istovremeno lijep i krhak – na ovom prekrasnom mjestu gdje mjesta nema nemiru, a malo je takvih u svemiru.
