Mostom dolazimo na Krk, zatim trajektom od Valbiske do Meraga i eto nas na Cresu, najegzotičnijem od velikih kvarnerskih otoka. Prvi element egzotike, možda i prije nego stupite na tlo otoka mogli biste vidjeti u zraku. Bjeloglavi supovi jedan su od zaštitnih znakova otoka. U mjestu Beli na sjeveru otoka nalazi se eko centar u kojem se njeguju ozlijeđeni supovi i koji se nakon oporavka vraćaju u prirodu. Supovi se danas u Hrvatskoj gnijezde isključivo na Kvarneru, ukupna populacija procjenjuje se na oko 150 parova od čega velik dio čini populacija na otoku Cresa. Prirodnoj egzotici Cresa svakako pridonosi i Vransko jezero.
Egzotika Kvarnera
Za hrvatske otoke neuobičajeno veliko slatkovodno jezero, dužine oko 5 kilometara, golemi je rezervoar pitke vode. Jezero je kriptodepresija, dno mu je ispod a površina iznad razine mora i izrazito je oligotrofno odnosno s vrlo malo hranjivih tvari i procesa raspadanja što ga izdvaja u odnosu na naše ostale krške vode. Budući da u vodi gotovo nema bakterija ona se uvodi u sustav vodovoda bez filtriranja. Uz navedene biološke uvjete, ovakvoj čistoći jezera doprinosi i činjenica da u blizini nema većih naselja, industrije ili kanalizacije.
Jezero se ne muti niti uslijed jačih kiša zbog izostanka bujica koje se apsorbiraju u šljunkovitom tlu, prirodnom filteru pitke vode. Otud i najveća prozirnost od svih naših jezera. Premda je podzemnim žilama spojeno s morem zbog sustava tlakova voda može samo iz jezera u more no ne i obratno. Poglavlje o creskoj egzotici završavamo najegzotičnijem naselju na otoku i jednom od najzanimljivijih na Kvarneru. Na 400 metara visokoj litici smjestilo se malo naselje Lubenice koje bilježi nevjerojatnih 4000 godina neprekinute naseljenosti. Dok se drugdje galebovi zapažaju pogledom prema gore iz visokih Lubenica let bijelih ljepotana promatra se pogledom prema dolje. Na otoku Cresu, naravno, posjetite i grad Cres, miran i slikoviti gradić ukrašen gotičkim i renesansnim crkvicama i plemenitaškim palačama.
Vozeći se prema jugu dolazimo do Osora, mjesta gdje preko malog kanala prelazimo na sljedeći kvarnerski biser, otok Lošinj. Mali i Veli Lošinj dva su najznačajnija naselja na otoku i veličine suprotne njihovim nazivima. Mali je Lošinj ne samo veći od Velog već i najveći grad na svim hrvatskim otocima.
Zadnjih godina Lošinj se profilirao kao odredište lječilišnog turizma s posebnim naglaskom na regeneraciju dišnog sustava zbog kombinacije povoljne mediteranske klime, aerosoli i ljekovitog bilja. Ta kombinacija najkoncentriranija je u Miomirisnom otočkom vrtu u Malom Lošinju gdje su zasađene stotine mirišljavica, među kojima i stotinjak alohtonih biljnih vrsta koje su lošinjski moreplovci donijeli sa svih strana svijeta. U Velom Lošinju preporučamo posjet edukacijskom i izložbenom centru Plavi svijet, koji se bavi zaštitom morskog života i pripadajućim edukativnim programima s naglaskom na morske sisavce, posebno dobre dupine koji u nemalom broju obitavaju u lošinjskom akvatoriju.
